Snježana Banović /
VILA LUTAKA
U trinaest poglavlja, autorica pregledno i detaljno daje uvid u profesionalne i privatne biografije zaboravljanih i zanemarenih umjetnica u povijesti hrvatskog kazališta. Kako bi sustavno i razumljivo prikazala širi kontekst položaja žene u dominantno muškom sustavu pravila, autorica izdvaja svaku od umjetnica posebno, u odvojenu cjelinu koja onda, za svaku od njih prema konkretnom slučaju, raščlanjuje društveni, umjetnički, kulturni i politički okvir unutar kojih su živjele i djelovale. Ovakvo kontekstualiziranje omogućilo je posve osoban pristup svakoj od zaboravljenih heroina pojedinačno. S jedne je strane takva autorska odluka doprinijela izradi neke vrste jako proširenih i literarno obogaćenih enciklopedijskih natuknica koje nadomještaju one šture ili nepostojeće u enciklopedijama i leksikonima hrvatskog glumišta, dok je, s druge strane, stvorila širok i detaljan uvid u sve sličnosti i razlike, u sve zajedničke i posve drugačije okolnosti u kojima je svaka od prikaznih umjetnica počinjala, razvijala i završavala svoju karijeru, ali i svoj privatan živo često posve neodvojiv od profesionalnog životopisa. (…) Poseban napor istraživačkog procesa koji prethodi ovom rukopisu ogleda se u činjenici da je sve te kazališne i osobne povijesti najprije trebalo otkriti, duboko zakopane u arhivskim materijalima, pa potom strpljivo rekonstruirati i pregledati te izložiti oslanjajući se na vrlo oskudne, uglavnom nikad obrađene i posve zanemarene podatke na marginama povijesti hrvatskog kazališta (…)
– Darko Lukić
(…) Zadubljujući se u kreativne životopise svake od njih, autorica pomno utvrđuje i analitički rastvara naravi i dosege njihovih brojnih i kapitalnih umjetničkih prinosa hrvatskoj glumišnoj povijesti odnosno estetska obilježja njihovih osebujnih glumačkih, pjevačkih i plesnih, redateljskih i koreografskih, ali i pedagoških ostvarenja. Pored toga, međutim, autorica istodobno detektira i demaskira i razlaže razloge njihova izostanka ako ne i uklanjanja iz nacionalne kazališne povijesti, nalazeći im korijenje i u uže kazališnohistriografskim i u šire društvenopovijesnim pa i ideološkim silnicama razmatranoga vremena kao što su, primjerice, dugogodišnje i sustavno zanemarivanje popularnih kazališnih vrsta poput operete ili kabareta u povijesti izvedbenih umjetnosti, marginalizacija ženskih umjetničkih prinosa kazališnoj kulturi ali i izbacivanje iz povijesti svih onih osobnosti koje su se zbog različitih klasnih, vjerskih ili nacionalnih opredjeljenja i pripadnosti u pojedini trenucima našle na „krivoj” strani povijesti i smatrale se društveno nepoćudnim i neprihvatljivim pa time i nepoželjnim u oficijelnim povijestima nacionalne (kazališne) kulture.
– Martina Petranović
Cijena knjige iznosi 20,00 €.
Naslov možete naručiti putem e-maila, hcentariti@gmail.com, odnosno u slobodnoj prodaji potražiti u knjižarama čiji je popis dostupan na linku.
____
Najava: Promocija će se održati u petak, 20. rujna 2024., s početkom u 19 h, u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.
Za više detalja o programu predstavljanja novog naslova iz Biblioteke Mansioni, pratite novosti na mrežnoj stranici te društvenim mrežama Hrvatskog centra ITI.