Hrvatska je zemlja s izuzetno dugačkom i bogatom kazališnom tradicijom, začetom već u srednjem vijeku. Sve do kraja 19. stoljeća središte hrvatskog kazališnog života je bilo u jadranskim gradovima, prije svega u Dubrovniku, a onda se postupno seli u Zagreb i druga mjesta kontinentalne Hrvatske.
Prvi namjenski izgrađeni kazališni objekti na području današnje Hrvatske potječu iz antičkog vremena. Danas su još vidljivi ostaci kazališta u Saloni, nedaleko od Splita, te malog rimskog kazališta u Puli – oba su izgrađena u 1. stoljeću. Prvo namjenski izgrađeno kazalište novijeg doba je Komunalno kazalište na otoku Hvaru, podignuto početkom 17. stoljeća.
Zlatno doba izgradnje kazališta u Hrvatskoj je između 1859. i 1895., kada se podižu velike kazališne zgrade u Splitu, Dubrovniku, Šibeniku, Zadru, Osijeku, Varaždinu, Puli, Rijeci i Zagrebu. Dinamičan razvoj kazališne umjetnosti u Hrvatskoj, prouzročio je tijekom čitavog 20. stoljeća otvaranje niza novih kazališta, najčešće smještenih u preuređene zgrade bivših kinematografa i kulturnih domova.
Unatoč izgradnji nekoliko novih kazališnih zgrada, taj je trend nastavljen i na razmeđu 20. i 21. stoljeća, kada se uz otvaranje nekoliko novih kazališta, prije svega u Zagrebu (Mala scena, Teatar Exit, Histrionski dom), obnavlja i preuređuje cijeli niz postojećih kazališnih objekata. Osim spomenutih kazališta, u Hrvatskoj postoji još cijeli niz dvorana u kojima se povremeno izvode kazališne predstave, a vrijedi spomenuti i brojne otvorene scenske prostore, prije svega u Dubrovniku i Splitu, na kojima se održavaju predstave velikih ljetnih festivala, posebno usmjerenih prema ambijentalnom kazalištu.
Publikaciju Theatres in Croatia otvorite ovdje.